vjerski i kulturološki spomenici koji zaslužuju veću pozornost, poput Karadžozbegove i Roznamedžijine džamija u Mostaru, tekije u Blagaju, Pravoslavne crkva uklesana u stijeni i četvrta po vrijednosti fresaka u svijetu, Franjevačkog samostana na Šćitu, Samostana na Humcu, Manastira u Trebinju, kule u Počitelju, lirske gradine i rimske ceste u Livnu.
Zbog geografskog položaja, klimatskih prilika i broja sunčanih dana ljetni turizam svakako predstavlja važnu granu turizma u Hercegovini. Da bi se bolje iskoristio potrebno je ponuditi posjetiocima adekvatan turistički program koji će ih zadržati u Hercegovini na duži period, što je uz ove prirodne resurse svakako moguće. Rafting na rijeci Neretvi, canu-safari i vodopad Kravice na rijeci Trebižat, Boračko jezero, Hutovo blato, planinarenje, penjanje, sportski turizam, eko turizam, te obilazak povijesnih i kulturoloških spomenika u Mostaru, Blagaju, Čapljini, Trebinju, Širokom Brijegu su samo neke od mogućnosti koje planiranim razvojem i investiranjem mogu unaprijediti gospodarski razvoj regije. Raznolik biljni i životinjski svijet, te skijališta na planinama Kupres i Blidinje pružaju potencijal za još veći razvoj zimskog, planinskog i rekreacijskog turizma, te seoskog i eko turizma.