Turizam u Hercegovini je na žalost odličan primjer nedovoljno iskorištenih prirodnih potencijala. Nevjerojatne prirodne ljepote, klimatski uvjeti, reljefne pogodnosti, geografski položaj, burna prošlost, sjecište različitih civilizacija, kultura i religija, samo su neke od stvari koje krase ovaj krajolik, u kojima turisti mogu uživati, ali im nisu prikazane na odgovarajući način, što ekonomske prihode od turizma znatno umanjuje u odnosu na mogući potencijal.
Stari most u Mostaru, preko rijeke Neretve, koji je svojevremeno bio najveća lučna konstrukcija u svijetu, danas uvršten u UNESCO-vu listu svjetske baštine, te autentični dio starog dijela Mostara, koji datiraju još iz doba osmanske vladavine na ovim područjima, najveći je turistički dragulj Mostara i Hercegovine, koji privlači brojne turiste tijekom godine. No kapaciteti religijskog/vjerskog i kulturnog turizma u Hercegovini su znatno veći od toga. Pored Međugorja koje je globalno poznato svetište, postoje brojni
Zbog geografskog položaja, klimatskih prilika i broja sunčanih dana ljetni turizam svakako predstavlja važnu granu turizma u Hercegovini. Da bi se bolje iskoristio potrebno je ponuditi posjetiocima adekvatan turistički program koji će ih zadržati u Hercegovini na duži period, što je uz ove prirodne resurse svakako moguće. Rafting na rijeci Neretvi, canu-safari i vodopad Kravice na rijeci Trebižat, Boračko jezero, Hutovo blato, planinarenje, penjanje, sportski turizam, eko turizam, te obilazak povijesnih i kulturoloških spomenika u Mostaru, Blagaju, Čapljini, Trebinju, Širokom Brijegu su samo neke od mogućnosti koje planiranim razvojem i investiranjem mogu unaprijediti gospodarski razvoj regije. Raznolik biljni i životinjski svijet, te skijališta na planinama Kupres i Blidinje pružaju potencijal za još veći razvoj zimskog, planinskog i rekreacijskog turizma, te seoskog i eko turizma.