U sklopu projekta Klub menadžera, portal Manager.ba, predstavlja vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. Gost Kluba menadžera je Ivica Ćorić, vlasnik softverske kompanije Hera iz Mostara.

Ivica Ćorić rođen je 1968. godine u Mostaru gdje se i školovao. Diplomirao je ekonomiju, smjer poslovna informatika na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 1993. godine. Tijekom školovanja, a kasnije i u poslovnom svijetu, najveći interes je pokazivao za baze podataka i softver zasnovan na njima. Kroz angažmane u JP Elektroprivreda HZHB, Poreznoj upravi i Hrvatskoj poštanskoj banci BiH bio je aktivan u projektiranju, razvoju i održavanju informacijskih sustava financijskog i javnog sektora. Od 1997. godine radi u privatnom sektoru kao projektant informacijskih sustava.

Zajedno s dugogodišnjom radnom kolegicom, gospođom Draženom Gašpar, 2001. godine pokrenuo je softversko poduzeće Hera. Ljubav prema novim znanjima i znanosti, a naročito na području poslovne informatike i umjetne inteligencije, produbljuje na doktorskim studijima koji zajednički organiziraju Ekonomski fakulteti Sveučilišta u Splitu i Mostaru. U veljači ove godine je obranio doktorsku disertaciju na temu „Metode strojnog učenja u predviđanju profitabilnosti kupaca“.

Gospodine Ćoriću, možete li nam kazati nešto o kompaniji Hera, koja je djelatnost kompanije?

Hera je softverska kompanija koja je ove godine proslavila 16 godina rada i punim jedrima zaplovila u sedamnaestu. U svojoj 17. godini ostaje vjerna početnoj ideji osnivača da bude kompanija kojoj će osnovna djelatnost biti proizvodnja softvera. Paleta softverskih proizvoda je doista široka. Nudimo standardizirane softverske pakete za poslovno tržište gdje dominantnu ulogu zauzima naš ERP sustav Hector. Radili smo dosta specifičnih projekata prema narudžbama korisnika. Zadnjih godina smo ipak posebnu pozornost posvetili softveru za obrazovni sektor i softveru za potporu korisnicima u svim fazama upravljanja rizicima nad poslovnim procesima, kritičnim infrastrukturama i zaštitom na radu. Nastojimo pratiti evoluciju informacijskih tehnologija i primjenjivati je u našim produktima. Našim proizvodima i zadovoljnim korisnicima stekli smo tržišnu reputaciju kompanije koja uspješno projektira i izvodi složene poslovne informacijske sustave temeljene na naprednim informacijskim tehnologijama.

Koje usluge, odnosno proizvode Hera pruža korisnicima i tko su Vaši korisnici?

Poslovni informacijski sustav Hector našao je primjenu kod širokog kruga korisnika. On je informatička potpora organizacijama u proizvodno-distributerskom, telekomunikacijskom, farmaceutskom, uslužnom i javnom sektoru. Korisnici ovog sustava ili nekih njegovih dijelova su dosita raznoliki. Kao adekvatnu informatičku podršku za svoje poslovanje primijenila su ga mala trgovačko-uslužna poduzeća i knjigovodstveni servisi, veliki lanci benzinskih crpki, ljekarni ili trgovina na području cijele BiH, telekom operater Eronet, poduzeća koja se bave proizvodnjom djelujući na regionalnom tržištu, ali i organizacija i ustanova iz javnog sektora poput bolnica, zavoda, ministarstava i različitih udruga. Informacijski sustav sveučilišta (ISS) koristi Sveučilište u Mostaru, a za sva javna sveučilišta BiH radili smo softver za praćenje KPI pokazatelja, registar studijskih programa. Univerzitet u Zenici koristi naš repozitorij znanstvenih i studentskih radova. Dakle, velika populacija studenata, profesora i administrativnog osoblja koristi naš softver svakodnevno na svojim računalima, tabletima ili pametnim telefonima.
Sva kantonalna-županijska ministarstva financija FBiH započinju svoj radni dan, zadnjih 15 godina, raspodjelom prihoda prikupljenih prethodnog dana koristeći softver koji smo razvili. Federalni zavod i gotovo svi kantonalni zavodi za zdravstvo također započinju svoj dan softverom kojim je osigurana integracija evidencija Jedinstvenog sistema Porezne uprave FBiH s evidencijama zavoda za zdravstveno osiguranje. Veterinarske organizacije i Federalno ministarstvo poljoprivrede označavaju i evidentiraju promet sve sitne stoke kroz softver koji smo projektirali i izgradili za njih. Nabrojao sam samo neke od korisnika obzirom na značaj predmetnog informacijskog sustava i broj pojedinačnih korisnika softvera.

Zašto je za poslovanje jedne kompanije značajno imati dobro softversko rješenje i koliko ono može unaprijediti poslovanje kompanije?

Poslovanje bilo koje kompanije bez odgovarajućeg softverskog rješenja danas jednostavno nije moguće. Informacija je ono što danas najviše vrijedi u poslovnom svijetu. Ako nemate točnu i pravodobnu informaciju svako djelovanje se prepušta slučajnosti. Dobro softversko rješenje ne bavi se samo evidentiranjem i ekstrakcijom podataka o provedenim poslovnim procesima organizacije. Ono svakako mora uključivati niz informacija iz različitih izvora koji nisu unutar predmetne organizacije, te s retrospektivnih prijeći na prediktivne analize. Suvremeni poslovni informacijski sustavi na kojima razvojna zajednica radi zadnjih godina, uče iz povijesnih podataka i predviđaju buduće aktivnosti i poslovna kretanja. Koncepti poslovne i umjetne inteligencije zaživjeli su ili polagano ulaze u sve sfere života, a ne samo ove poslovne.

Jesu li i koliko kompanije danas izložene rizicima ukoliko unutar firme nemaju dobar sustav koji štiti njihove podatke i poslovanje te vrši procjenu mogućih rizika? Vi ste razvili softversko rješenje za tu namjenu?

Svi smo izloženi rizicima. Bez rizika nema posla. Poslovna organizacija je svakodnevno izložena rizicima troškova, kvalitete, rokova, sigurnosti, okoliša, informacija… Identificiranje i analiza rizika, te upravljanje rizicima čine neke od ključnih faktora uspješnosti i dugoročnog opstanka bilo koje organizacije. Uobičajeno je reći u krugovima osoba koje se bave rizicima kako je potrebno „upravljati rizicima da rizici ne bi upravljali vama“. Proces upravljanja rizicima trebao bi biti sastavni dio upravljačkih procesa u organizaciji ili bolje rečeno trebao bi biti ugrađen u kulturu i praksu organizacije. Na ovom tragu smo, zajedno s kolegama iz konzultantske tvrtke Oskar iz Zagreba, razvili softver ERM Venture koji je podrška organizaciji u osnovnim procesima upravljanja rizikom: utvrđivanju ciljeva organizacije, identificiranju izloženosti riziku, mjerenju izloženosti, odabiru alternativa, implementiranju rješenja i monitoringu rezultata.

Jedan od izazova svih poslodavaca jeste dobra organizacija unutar kompanije. Kako softverska rješenja tome mogu pridonijeti?

Ne postoji univerzalni recept dobre organizacije. Postoje principi kojih se treba pridržavati i na njihovim osnovama krojiti odgovarajuća organizacijska rješenja. U razvoju softvera pratimo suvremene trendove i unutarnju organizaciju smo prilagodili agilnim metodama razvoja. Zanimljivo da je pojam agilnog razvoja softvera nastao 2001. godine, dakle iste godine kada se na softverskom tržištu pojavila i Hera. Još zanimljivije je da smo, ne sluteći uopće, naše prve softvere radili gotovo na principima agilnog razvoja zbog vlastitih ograničenja u odnosu na tada standardnu (waterfall) metodologiju. Razvoj dogovorenih projekata radili smo u vremenski ograničenim iteracijama, brzo i fleksibilno smo odgovarali na promjene, bili u svakodnevnom kontaktu s korisnicima uz njihov feedback i stalne adaptivne aktivnosti. Softver je jedna od bitnih karika za organizaciju softverske kompanije. Na webu danas postoji čitav niz softver servisa (SaaS-Software as a Service) koji daju podršku organizaciji i radu na razvoju i održavanju softvera. Jedan od takvih servisa koristimo u našem svakodnevnom poslovanju.

Kažite nam nešto o organizaciji unutar Vaše kompanije, koliko doprinosi boljem poslovanju i tko čini tim Here?

Konkretno, u radu na našim projektima koristimo Scrum framework. Edukacija i postepeno uvođenje Scrum razvojne metodologije učinila je naše timove bržim, efikasnijim i mnogo produktivnijim nego što je to bio slučaj prije. Iz projekta u projekt organizacija se mijenja, poboljšava i prilagođava novim situacijama. Korisnici to osjećaju i daju nam pozitivne i dobre ocjene kroz redovita godišnja ispitivanja njihovog zadovoljstva. Tko čini tim Here? Mladi, ambiciozni, hrabri, educirani ljudi vječito žedni znanja i novih izazova. Kombinacija je to ekonomista i računalnih inženjera, a posebno smo ponosni da je u našem kolektivu trenutno jednak broj žena i muškaraca. Sve ovo je doprinijelo boljim rezultatima poslovanja, a dokaz tomu je i stalno novo zapošljavanje. Nisu to velike brojke, ali su stalne. Započeli smo nas dvoje osnivača, a danas nas je petnaest

Hera je razvila softverski paket specijaliziran za potporu poslovnih procesa poduzeća koja se bave trgovinom lijekovima i pripravcima farmaceutske industrije. Koliko takva rješenja pomažu u radu i jesu li kompanije to prepoznale?

Jedna od varijacija našeg ERP sustava je rješenje za ljekarne-apoteke i veletrgovine lijekovima i pripravcima farmaceutske industrije. Lideri smo na ovom tržištu na području Hercegovine, ali imamo i instalacije u drugim krajevima naše zemlje. Naš softver je u potpunosti prilagođen svim zakonskim propisima koje prate ovo područje ali i specifičnostima branše. Integriran je s pojedinačnim županijskim rješenjima za izdavanje i naplatu lijekova na recepte liječnika. U HNŽ smo tako naš sustav integrirali i automatizirali s IZIS sustavom elektronskih recepata. Imamo i niz korisnika koji djeluju sa svojim poslovnicama u više županija, a softver im osigurava sve specifičnosti rada u bilo kojoj od njih. Korisnici su ovo prepoznali i poklonili nam povjerenje korištenjem našeg softvera. Zanimljiva funkcionalnost softvera također je osigurala jednom broju korisnika da u svoje poslovanje uvedu vlastite loyalty kartice ili da koriste neke od eksternih.

Hera je zadužena za informacijski sustav Sveučilišta u Mostaru te projekte i na drugim javnim sveučilištima u BiH, a osim toga pokrenuli ste i program E-škola, web i mobilnu aplikaciju za evidentiranje nastavnih i vannastavnih procesa u osnovnim i srednjim školama. Možete li nam predstaviti projekt i njegovu primjenu u praksi, koliko je on koristan?

ISS osigurava vođenje jedinstvenih evidencija na svim fakultetima Sveučilišta u Mostaru. Studentima, profesorima i administrativnom osoblju na raspolaganju su web aplikacije koje prate studente od razredbenog postupka do izdavanja diplome o završetku studiranja na jednom od tri ciklusa. Kroz ISS se provode anketiranja studenata o kvaliteti nastave. Niz modula osigurava dodatne funkcionalnosti poput praćenja KPI-jeva, registra studijskih programa, planiranja i praćenja nastave, jedinstvenog registra znanstvenih radova, referade, statističkih pokazatelja… Studentima je na raspolaganju mobilna aplikacija kojom komuniciraju s ISS-om, imaju uvid u ispitne rokove, prijavljuju ispite, popunjavaju ankete, komuniciraju s referadom… Kao logičan nastavak rada u sustavu obrazovanja nametnulo se podrška procesima u osnovnim i srednjim školama. U tu svrhu razvijeni su moduli koji prate upis učenika, vođenje matičnih knjiga, nastavne planove i programe, održavanje nastave, ocjenjivanje, izostanke, izdavanje dokumenata o uspjehu, vannastavne aktivnosti, podršku razrednicima, održavanje roditeljskih sastanaka, komunikaciju na relaciji roditelj-nastavnik i dr. Za učenike, roditelje i nastavnike razvijena je mobilna aplikacija koja im osigurava uvid u sve pripadajuće podatke iz razrednih i matičnih knjiga. Pokrenuli smo pilot projekt u dvije županije, HNŽ i ZHŽ, radeći dvije godine u tri srednje škole i tri osnovne škole. Projekt smo u potpunosti samostalno financirali osiguravši sve resurse za njegov rad sa strane serverske opreme, baze podataka i softvera. Škole su uglavnom bile opremljene računalom i pristupom internetu u svim učionicama kao nužan preduvjet koji su trebale ostvariti. Rezultati su bili različiti obzirom na promatrane interesne grupe. Od roditelja smo dobili izuzetno mnogo pozitivnih kritika i podrške da ne posustanemo. Konačno su bili pravodobno informirani i mogli su ići pripremljeni na konzultacije u školu. Djeca k'o djeca, malo su se osjećala zakinutim „gubeći vremensku prednost“ u skrivanju lošijih rezultata: roditelji su SMS-om dobivali ocjene odmah po unosu u elektronski dnevnik, a mailom rekapitulaciju događanja na dnevnoj razini. Nastavno osoblje je imalo više posla jer su ipak morali voditi dvije evidencije, onu obveznu papirnatu i novu elektronsku. Iako je vremensko opterećenje unosa ovih podataka svedeno na minimum nije baš zgodno voditi dvije evidencije. Ipak, pristup evidencijama s bilo kojeg mjesta na kojem je dostupan Internet unio je neke nove mogućnosti u njihov rad. Razredništvo je postalo lakše upravljivo. Sve informacije su počele stizati u momentu nastanka ili na dnevnoj razini i prostora za reagiranje je odjednom postalo mnogo više. Ravnatelji su dobili uvid u neke stvari koje su mogli očekivati tek po pravljenju izvještaja koji su zahtijevali mnogo rada i vremena.
Ipak, glavnu ulogu u odlukama o tome da li će ovakav sustav zaživjeti u jednoj županiji ili ne igraju Ministarstva obrazovanja i resorni ministri. Nažalost, sve je ostalo na pilot projektu i želji nas iz Here, ali i mnoštva roditelja da ovakav sustav zaživi u našim školama. Vjerujem da će vrijeme učiniti svoje i da ćemo se pridružiti obitelji modernih zemalja kojima ovakvi sustavi čine svakodnevnicu.

Razvili ste i softver za potrebe obavljanja i praćenja procesa eko testiranja automobila. Zbog čega ste razvili ovaj softver i kako on djeluje u praksi?

Institucije FBiH donijele su odgovarajuće propise po kojima je, od početka ove godine, obvezno raditi mnogo detaljnije testiranje svih automobila na zadovoljavanje njima pripadajućih eko normi pri izvođenju tehničkog pregleda vozila. Hera je dobila posao projektiranja i izgradnje softverskog rješenja i uradila ga u za to predviđenim rokovima. Nakon provedenih testiranja sustav je pušten u produkciju početkom godine. Eko testiranja se obavljaju na oko 170 stanica za tehnički pregled u FBiH. Softver je web baziran i rađen je suvremenim softverskim alatima. I ovim projektom je potvrđeno još jednom da je Hera tim sposoban izraditi složena softverska rješenja koja moraju biti visoko raspoloživa i uspješno podržavaju kritične poslovne procese.

Kako nastaju Herine aplikacije, koliko je potrebno rada na razvijanju jedne aplikacije, odnosno softverskog rješenja i kako izgleda taj proces? Radite li trenutno na izradi nekog novog softvera?

Metodologija razvoja softvera koju koristimo dosta jasno definira razvojni put bilo koje aplikacije. Nastojimo u svakom razvojnom ciklusu maksimalno primijeniti osnovne vrijednosti ovakvog pristupa razvoju, a to su: suradnja s korisnicima važnija je od procesa ugovaranja, naglasak je na pojedincu u timu i interakciji između njih, softver koji radi važniji je od dokumentacije koja raste, odziv na promjene važniji je od striktnog pridržavanja plana. Stara metodologija razvoja predviđala je vrijeme u kojem treba završiti kompletan projekt i tek nakon tog vremena bi se „ugledao“ softver. Suvremenim pristupom isporuka softvera se vrši sukcesivno u kraćim vremenskim periodima koji traju maksimalno po mjesec dana. Herin tim nastoji isporučivati operativni kod u iteracijama od 14-21 dan, odnosno dva do tri tjedna. Ovakvim pristupom, ukoliko se radi o novom softveru ili doradama postojećeg, korisnik brzo dobiva svoj produkt korak po korak uz mogućnost da aktivno radi na njegovom razvoju i modifikaciji. Upravo ovih dana završavamo softver kojim ćemo naš ERP sustav Hector obogatiti podrškom poslovnim procesima hotelsko-ugostiteljskog poslovanja. Opisani pristup maksimalno je skratio vrijeme razvoja i do produkcije doveo softver koji je tijekom razvoja dodatno modificiran, testiran i verificiran od strane samih budućih korisnika.

16 godina djelovanja kompanije je iza vas. Kako Vi to doživljavate i što očekujete u budućnosti?

Izuzetno sam ponosan na Heru. Bilo je dosta sumnji da je na našem prostoru moguće održati poduzeće koje će se razvijati i baviti isključivo razvojem softvera, uglavnom za domaće tržište. Iza nas je period u kojem je tržište opteretila globalna kriza. Trebalo je to sve preživjeti i rasti. Mnogo softvera je proizvedeno, a baza zadovoljnih kupaca je samo rasla. Kvalitetan proizvod i pozitivan ljudski pristup svakom korisniku ključ su napretka u bilo kojoj branši, a posebno u ovoj našoj gdje korisnik očekuje mnogo posvećenog vremena, interakcije, pomoći i strpljenja. Informacijske tehnologije snažno grabe ka naprijed i sve se više smanjuje jaz koji je uvijek postojao između razvijenih zemalja i nas. Te trendove treba prepoznavati, stalno se educirati i prilagođavati im se kako nas ne bi dočekali nespremne i jednostavno nas pregazili. Prošlo je vrijeme kada je sav softver dolazio s vana. Domaća scena je ojačala i radujem se da nas sve više prepoznaju kao partnere koji mogu ponuditi sve što se nekada tražilo negdje drugdje. Bosna i Hercegovina, a u zadnje vrijeme posebno Mostar i Hercegovina, postaju centar novih IT tehnologija. Trebalo je do toga doći, ali je sada izuzetno ugodno biti dio takvog okruženja.

Tko je Ivica Ćorić privatno, što volite, kako provodite slobodno vrijeme, koji su Vam hobiji?

Ja sam jedan sasvim običan obiteljski čovjek, otac troje djece i od prije par dana i ponosni djed. Nastojim sve umore i opterećenja nastale na poslu ukloniti trčanjem koje izuzetno volim i šetnjama u prirodi s psom. Moja supruga i ja često sebi priuštimo poneko putovanje nastojeći upoznati nove krajeve, njihove običaje i život običnih ljudi. Vođenje poduzeća ne ostavlja baš mnogo slobodnog vremena pa nastojim ugrabiti svaki slobodan moment i podijeliti ga što više s dragim i bliskim osobama.

Koja je Vaša definicija uspješnog menadžera?

Ogledalo svakog menadžera je poduzeće kojim upravlja. Da bi bio uspješan, menadžer po mom razmišljanju treba ostvariti dva cilja u profiliranju svog poduzeća. Prvi je da njegovi djelatnici budu sretni i zadovoljni svojim poslom, da dolaze sretni i raspoloženi na posao, da ga ne doživljavaju kao kaznu i da za to primaju adekvatnu materijalnu nadoknadu. Drugi cilj bi trebao biti da s takvim kolektivom ostvari dobar poslovni rezultat. S prvim ciljem nema kompromisa, a s drugim se može „igrati“. Po mom razmišljanju, poduzeće su primarno ljudi i oni su ključ svakog uspjeha ili neuspjeha.